Web Analytics
Open Source Physics (OSP) – Fizika otvorenog koda

OSP (Open Source Physics) – Fizika otvorenog koda

Fizika otvorenog koda (OSP) je projekat vođen zajednicom, prvobitno podržan od strane Nacionalne naučne fondacije i Američkog udruženja nastavnika fizike, čiji je cilj da obezbedi besplatne nastavne materijale otvorenog koda i softverske alate za nastavu i učenje fizike putem računarstva i kompjuterskog modeliranja. compadre.org

Njegovi vodeći resursi uključuju:

  • Tracker – alat za video-analizu i modeliranje koji omogućava učenicima da prate objekte okvir po kadar i da prave Njutnove modele direktno na video snimku. opensourcephysics.github.io
  • EJS (Easy Java Simulations) – framework za kreiranje interaktivnih Java (a sada i JavaScript) simulacija bez duboke ekspertize u programiranju. compadre.org
  • Curriculum Packages – zbirke simulacija, radnih listova i vođenih aktivnosti organizovanih po temama.
  • Programming Libraries – Java (i JavaScript) biblioteke za višekratnu upotrebu pri pravljenju prilagođenih aplikacija za računarsku fiziku.

OSP je od jednostavnog Java-okvira za simulacije prerastao u sveobuhvatan, web-pristupačan ekosistem alata za učenje i istraživanje fizike. Njegova istorija prati evoluciju obrazovnih tehnologija: od desktop Java aplikacija do modernih JavaScript rešenja u oblaku.

Kreiranje simulacija fizičkih pojava je moguće za desktop aplikacije pomoću Jave u osnovnoj verziji, gde se grafički deo aplikacija kreira pomoću Swing i AWT paketa, međutim, ova funkcionalnost je znatno proširena korišćenjem dodatnih biblioteka iz org.opensourcephysics.

Pregled osnovnih klasa iz paketa org.opensourcephysics.display


1. Dataset

Šta radi: Čuva i prikazuje niz tačaka (x, y).

Upotreba: Možete ga koristiti da “nahranite” grafikon podacima i da ih automatski iscrta na nekom crtačkom panelu (npr. PlottingPanel).

Ključne metode/karakteristike:

  • add(x, y) — dodaje novu tačku.
  • clear() — briše sve podatke.
  • Takođe nasleđuje AbstractTableModel, pa se podaci mogu prikazati i u Swing tabeli.

2. PlottingPanel

Šta radi: Panel za crtanje kartezijanskih grafikona sa osama, naslovom i više dataset-ova.

Upotreba: Glavna klasa za izradu 2D grafikona. Kreirate instancu sa nazivima osa i naslovom, pozivate addDrawable(dataset) i zatim render() ili pustite automatsko osvežavanje.

Ključne metode/karakteristike:

  • setPreferredMinMax(xmin, xmax, ymin, ymax) — ručno podešavanje opsega osa.
  • createPolarType1(...) — statički konstruktori za specijalne vrste panela (polarni graf, različiti stilovi osa).

3. DrawingPanel

Šta radi: Opšti panel za 2D crtanje bilo kojih Drawable objekata (linije, krugovi, tekst, dataset-ovi...).

Upotreba: Ako ne želite sve “oko” grafikona, možete direktno crtati poligone, linije i druge oblike koristeći addDrawable(...).

Ključne metode:

  • addDrawable(Drawable d)
  • setPreferredMinMax(...)
  • clearDrawables()

4. Trail

Šta radi: Specijalizovani Drawable koji crta putanju tačke kroz niz koraka — tj. “trag” (trajectory).

Upotreba: Idealno za simulacije kretanja gde želite da istovremeno iscrtate putanju objekta.


5. DataFunction

Šta radi: Dataset koji vrednosti računa evaluacijom funkcije f(x).

Upotreba: Ako želite da grafički prikažete analitičku funkciju, a ne diskretne tačke.


6. XMLControl

Šta radi: Alat za serijalizaciju i učitavanje objekata iz XML-a.

Upotreba: Omogućava da čitljivim XML fajlovima sačuvate postavke simulacije, parametre modela ili čak kompletne Dataset/PlottingPanel instance.


7. Numeričke klase: ODE i RungeKutta

Šta rade: Baze za rešavanje običnih diferencijalnih jednačina (ODE).

Upotreba: U simulacijama dinamike tela (npr. planetski sistem, harmonijski oscilator) koristite klase poput RK4 ili EulerSolver, koje zahtevaju da implementirate interfejs ODE sa metodama getState() i getRate().

Kako ih obično koristite zajedno

  1. Model (numerika): napišete klasu koja implementira org.opensourcephysics.numerics.ODE ili neku jednostavniju numeričku metodu.
  2. Vizuelizacija: kreirate jedan ili više Dataset objekata (ili Trail) i ubacite ih u PlottingPanel.
  3. Kontrola i interakcija: koristite XMLControl da sačuvate/učitate parametre, povežete GUI kontrole (klizače, dugmad) sa promenljivama modela, i pozovete panel.render() pri svakoj iteraciji simulacije.

Koliko je OSP danas aktivan?

Najnovija ažuriranja:

  • Web EJS i Tracker Online (čista JavaScript verzija Trackera) objavljeni su početkom 2025. godine, što omogućava da se OSP materijali odmah pokreću na Chromebook uređajima i tabletima bez potrebe za instalacijom Jave.
  • Novi nastavni materijali se i dalje dodaju (npr. “Korišćenje Tracker Online, Web EJS i ComPADRE” 24. marta 2025.; “Akustični dodatak” 15. aprila 2025.).

Angažovanje zajednice:

  • Na OSP forumima svakog meseca se otvaraju više novih tema (najnovije u maju 2025), što ukazuje na aktivnu bazu korisnika koja postavlja i odgovara na tehnička pitanja.
  • Samo Tracker alat broji preko 2 miliona korisnika na 31 jeziku, a verzija 6 je objavljena februara 2025.

Širi ekosistem:

  • Pojam “open-source fizika” danas obuhvata i visokoperformantne C++ engine-e kao što je Project Chrono, kao i AI-pokretane fizičke simulatore (npr. NVIDIA Newton engine).

Zaključak: OSP je i dalje izuzetno relevantan u 2025. godini kao jedan od vodećih resursa za obrazovanje iz računarske fizike. Njegovi alati se aktivno održavaju i razvijaju (sada sa JS-verzijama za moderne pregledače), hiljade nastavnika širom sveta oslanjaju se na njegove simulacije i softver za video-analizu, a zajednica konstantno doprinosi novim materijalima i podrškom.

Istorijat OSP-a

  1. Početci (krajem 1990-ih): Inicijalna ideja rodila se pod vođstvom prof. Wolfganga Christiana i dr Francisca Esquembrea na Davidson College. Cilj je bio da se studentsko učenje fizike obogati interaktivnim simulacijama i video-analizom.
  2. Prva generacija alata (2001–2005):
    • Easy Java Simulations (EJS) se pojavljuje oko 2003: Java-okruženje za brzo kreiranje prilagođenih simulacija.
    • NSF i AAPT počinju podršku razvoju i širenju materijala.
  3. Tracker i rast zajednice (2006–2012):
    • 2006: objavljen Tracker – alat za video-analizu kretanja.
    • Do 2010: forum i repozitorijum na ComPADRE rastu, privlačeći učesnike iz celog sveta.
  4. Širenje JavaScript-a i Web EJS (2015–2020):
    • EJS dobija Web EJS verziju (pure-JS), simulacije se pokreću direktno u modernim pregledačima.
    • Tracker Online (JS-izdanje), bez potrebe za desktop Java runtime-om.
  5. Današnja faza (2021–2025):
    • OSP paket obuhvata Web EJS, Tracker Online i bogat set priručnika, vežbi i gotovih simulacija.
    • Globalna zajednica nastavnika i studenata stalno objavljuje nove resurse i nadogradnje.

Korisni resursi

Glavni alati i platforme:

Dokumentacija i tutorijali:

Gotove simulacije i nastavne jedinice:

Zajednice i forumi:

JavaScript (Web EJS) vs. OSP Java biblioteke

Većina nove generacije OSP simulacija danas koristi JavaScript (Web EJS) umesto stare Java-platforme, iz nekoliko razloga:

  1. Podrška u browserima:
    • Java applet ili desktop Java aplikacije zahtevaju JRE ili plugin, a moderni browseri to više ne podržavaju.
    • JavaScript simulacije rade direktno u svakom savremenom browseru bez dodatnih instalacija.
  2. Distribucija i pristup:
    • Web EJS simulacije se pokreću jednim URL-om na tabletima i Chromebook-ima.
    • Java paketi se često blokiraju zbog sigurnosnih podešavanja.
  3. Alati i biblioteke:
    • OSP Java biblioteke (org.opensourcephysics) su moćne, ali razvoj se pretežno seli na JS (EJSS, p5.js + portovi).
    • Java verzije se još održavaju (Tracker Desktop, EJS Eclipse plug-in), ali manje se razvijaju.
  4. Performanse i ekosistem:
    • JS runtime (V8, SpiderMonkey) + WebGL može da renderuje složene 3D scene.
    • Brzi razvoj, bogat npm ekosistem, lako povezivanje sa web-servisima i framework-ima.

Preporuke

  • Za nove projekte i nastavne materijale: pređite na JavaScript/Web EJS.
  • Ako već imate značajan Java kod: planirajte postepenu migraciju ka JS.
  • Hibridni pristup: Tracker Desktop (Java) za video-analizu, a Web EJS ili p5.js + OSP-JS biblioteke za simulacije.

Zaključak: Iako OSP Java biblioteke nisu odložene, savremeni razvoj simulacija je pretežno u JavaScript-u. Za maksimalnu dostupnost i dugoročnu održivost, najbolje je orijentisati se na Web EJS / JS rešenja.

Za razvoj Java projekata sa OSP bibliotekama danas se preporučuje korišćenje Maven ili Gradle projekta u okviru jednog od popularnih IDE-ova kao što su IntelliJ IDEA (Community ili Ultimate) ili Eclipse IDE for Java Developers. Ovo vam omogućava jednostavno upravljanje zavisnostima i izgradnju. Evo jednog minimalnog primera kako da pokrenete OSP u Maven projektu u IntelliJ IDEA:

Kratak primer OSP у Maven пројекту

Ovde ćemo pokazati kako da konfigurišete Maven projekat i napravite jednostavan Free Fall primer koristeći OSP biblioteke.

pom.xml


<project xmlns="http://maven.apache.org/POM/4.0.0"
         xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance"
         xsi:schemaLocation="http://maven.apache.org/POM/4.0.0 
                             http://maven.apache.org/xsd/maven-4.0.0.xsd">
  <modelVersion>4.0.0</modelVersion>
  <groupId>com.example.osp</groupId>
  <artifactId>osp-demo</artifactId>
  <version>1.0-SNAPSHOT</version>

  <dependencies>
    <dependency>
      <groupId>org.opensourcephysics</groupId>
      <artifactId>osp-core</artifactId>
      <version>1.7.0</version>  
    </dependency>
  </dependencies>
</project>
  

FreeFallDemo.java


// Uvodni komentar: implementacija slobodnog pada

package com.example.osp;

import org.opensourcephysics.display.Trail;
import org.opensourcephysics.display.PlottingPanel;

/* Још мало објашњења у сивој боји */

public class FreeFallDemo {
  public static void main(String[] args) {
    double g = 9.81; // ubrzanje slobodnog pada
    Trail trail = new Trail();
    PlottingPanel panel = new PlottingPanel(
      "Visina (m)", "Vreme (s)", "Slobodni pad"
    );
    panel.addDrawable(trail);

    double dt = 0.01;
    double height = 20, velocity = 0;
    for(double t = 0; t <= 5; t += dt) {
      height += velocity * dt;  
      velocity += -g * dt;      
      trail.addPoint(t, height);
    }

    new OSPFrame(panel).setVisible(true);
  }
}